Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji
Аутори
Vojvodić, MiraVuković, Luka
Kovačević, Dušica
Grkinić, Miljan
Knežević, Isidora
Bulajić, Aleksandra
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Ruža (Rosa spp.) predstavlja biljnu kulturu koja donosi značajan prihod privredama
mnogih država. Zahvaljujući pogodnim klimatskim uslovima Srbija ima veliki potencijal za
proizvodnju ove popularne ukrasne biljke. U 2020. godini naša zemlja je izvezla ruže u
vrednosti od 2,5 miliona evra. Proizvođači se neretko susreću brojnim bolestima uključujući
sušenje izdanaka i pupoljaka koje su izazvane prouzrokovačima o kojima u Srbiji nema
dovoljno podataka.
U toku 2022. godine na lokalitetu Beograd uzorkovane su biljke ruže sa simptomima
nekroze vrhova izdanaka i sušenja listova pri čemu je na površini bila vidljiva sivkasta
micelijska prevlaka. Nakon izolacije uobičajenim fitopatološkim metodama, dobijene su čiste
kulture iz kojih je monosporijalnim izdvajanjem dobijeno više izolata. Za dalji rad odabran je
izolat koji je obeležen kao 271-22. Izolat je 7 dana nakon zasejavanja na PDA formirao
sivkastu, homogenu, vunastu koloniju sa sklerocijama kružno raspoređenim po ivici kolonij...e.
Prosečna brzina dnevnog porasta kolonije iznosila je 17,3 mm. Mereći 30 sklerocija, njihova
prosečna dimenzija bila je 3,1x2 mm. Konidiofore su glavičaste sa brojnim jednoćelijskim
konidijama. Prosečna dimenzija konidija je 10х9 μm. Morfološke osobine su odgovarale vrsti
Botrytis cinerea. Patogenost izolata potvrđena je veštačkom inokulacijom mladih listova ruže
nanošenjem fragmenta kolonije. Na inokulisanim listovima sedam dana nakon inokulacije
pojavili su se simptomi u vidu vodenastih mrlja koje su postepeno prelazile u nekrotične zone.
Na kontrolnim biljkama nije bilo simptoma. Reizolacijom patogena iz simptomatičnih listova
potvrđeni su Kohovi postulati. Daljom molekularnom identifikacijom, korišćenjem prajmera
ITS1f/ITS4 izvršena je amplifikacija ITS (Internal transcribed spacer) regiona rDNA. BLAST
analizom nukleotidne sekvence izolata 271-22 (Acc. No. OR486263) ustanovljena je sličnost
od 99,5-100% sa preko 100 sekvenci izolata B. cinerea poreklom sa različitih biljaka i iz
različitih delova sveta deponovanih u GenBank bazi podataka, potvrđujući identifikaciju na
osnovu morfoloških osobina.
Do sada je B. cinerea u Srbiji opisana kao prouzrokovač oboljenja vinove loze, kupusa,
zelene salate, pasulja, brokolija, ciklame, jagorčevine, ljubičice, jagode, maline, kupine i drugih
biljaka. U ovom radu konvencionalnim i molekularnim metodama potvrđeno je da je B. cinerea
patogen ruže, prouzrokujući simptome sušenja listova i pupoljaka, što može značajno da
smanji prinos a naročito kvalitet proizvedenih cvetova.
Извор:
Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023., 2023, 39-40Издавач:
- Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200116 (Универзитет у Београду, Пољопривредни факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200116)
Институција/група
Istraživačko razvojni institut TAMIŠTY - CONF AU - Vojvodić, Mira AU - Vuković, Luka AU - Kovačević, Dušica AU - Grkinić, Miljan AU - Knežević, Isidora AU - Bulajić, Aleksandra PY - 2023 UR - https://intam.institut-tamis.rs/handle/123456789/259 AB - Ruža (Rosa spp.) predstavlja biljnu kulturu koja donosi značajan prihod privredama mnogih država. Zahvaljujući pogodnim klimatskim uslovima Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju ove popularne ukrasne biljke. U 2020. godini naša zemlja je izvezla ruže u vrednosti od 2,5 miliona evra. Proizvođači se neretko susreću brojnim bolestima uključujući sušenje izdanaka i pupoljaka koje su izazvane prouzrokovačima o kojima u Srbiji nema dovoljno podataka. U toku 2022. godine na lokalitetu Beograd uzorkovane su biljke ruže sa simptomima nekroze vrhova izdanaka i sušenja listova pri čemu je na površini bila vidljiva sivkasta micelijska prevlaka. Nakon izolacije uobičajenim fitopatološkim metodama, dobijene su čiste kulture iz kojih je monosporijalnim izdvajanjem dobijeno više izolata. Za dalji rad odabran je izolat koji je obeležen kao 271-22. Izolat je 7 dana nakon zasejavanja na PDA formirao sivkastu, homogenu, vunastu koloniju sa sklerocijama kružno raspoređenim po ivici kolonije. Prosečna brzina dnevnog porasta kolonije iznosila je 17,3 mm. Mereći 30 sklerocija, njihova prosečna dimenzija bila je 3,1x2 mm. Konidiofore su glavičaste sa brojnim jednoćelijskim konidijama. Prosečna dimenzija konidija je 10х9 μm. Morfološke osobine su odgovarale vrsti Botrytis cinerea. Patogenost izolata potvrđena je veštačkom inokulacijom mladih listova ruže nanošenjem fragmenta kolonije. Na inokulisanim listovima sedam dana nakon inokulacije pojavili su se simptomi u vidu vodenastih mrlja koje su postepeno prelazile u nekrotične zone. Na kontrolnim biljkama nije bilo simptoma. Reizolacijom patogena iz simptomatičnih listova potvrđeni su Kohovi postulati. Daljom molekularnom identifikacijom, korišćenjem prajmera ITS1f/ITS4 izvršena je amplifikacija ITS (Internal transcribed spacer) regiona rDNA. BLAST analizom nukleotidne sekvence izolata 271-22 (Acc. No. OR486263) ustanovljena je sličnost od 99,5-100% sa preko 100 sekvenci izolata B. cinerea poreklom sa različitih biljaka i iz različitih delova sveta deponovanih u GenBank bazi podataka, potvrđujući identifikaciju na osnovu morfoloških osobina. Do sada je B. cinerea u Srbiji opisana kao prouzrokovač oboljenja vinove loze, kupusa, zelene salate, pasulja, brokolija, ciklame, jagorčevine, ljubičice, jagode, maline, kupine i drugih biljaka. U ovom radu konvencionalnim i molekularnim metodama potvrđeno je da je B. cinerea patogen ruže, prouzrokujući simptome sušenja listova i pupoljaka, što može značajno da smanji prinos a naročito kvalitet proizvedenih cvetova. PB - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023. T1 - Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji EP - 40 SP - 39 ER -
@conference{ author = "Vojvodić, Mira and Vuković, Luka and Kovačević, Dušica and Grkinić, Miljan and Knežević, Isidora and Bulajić, Aleksandra", year = "2023", abstract = "Ruža (Rosa spp.) predstavlja biljnu kulturu koja donosi značajan prihod privredama mnogih država. Zahvaljujući pogodnim klimatskim uslovima Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju ove popularne ukrasne biljke. U 2020. godini naša zemlja je izvezla ruže u vrednosti od 2,5 miliona evra. Proizvođači se neretko susreću brojnim bolestima uključujući sušenje izdanaka i pupoljaka koje su izazvane prouzrokovačima o kojima u Srbiji nema dovoljno podataka. U toku 2022. godine na lokalitetu Beograd uzorkovane su biljke ruže sa simptomima nekroze vrhova izdanaka i sušenja listova pri čemu je na površini bila vidljiva sivkasta micelijska prevlaka. Nakon izolacije uobičajenim fitopatološkim metodama, dobijene su čiste kulture iz kojih je monosporijalnim izdvajanjem dobijeno više izolata. Za dalji rad odabran je izolat koji je obeležen kao 271-22. Izolat je 7 dana nakon zasejavanja na PDA formirao sivkastu, homogenu, vunastu koloniju sa sklerocijama kružno raspoređenim po ivici kolonije. Prosečna brzina dnevnog porasta kolonije iznosila je 17,3 mm. Mereći 30 sklerocija, njihova prosečna dimenzija bila je 3,1x2 mm. Konidiofore su glavičaste sa brojnim jednoćelijskim konidijama. Prosečna dimenzija konidija je 10х9 μm. Morfološke osobine su odgovarale vrsti Botrytis cinerea. Patogenost izolata potvrđena je veštačkom inokulacijom mladih listova ruže nanošenjem fragmenta kolonije. Na inokulisanim listovima sedam dana nakon inokulacije pojavili su se simptomi u vidu vodenastih mrlja koje su postepeno prelazile u nekrotične zone. Na kontrolnim biljkama nije bilo simptoma. Reizolacijom patogena iz simptomatičnih listova potvrđeni su Kohovi postulati. Daljom molekularnom identifikacijom, korišćenjem prajmera ITS1f/ITS4 izvršena je amplifikacija ITS (Internal transcribed spacer) regiona rDNA. BLAST analizom nukleotidne sekvence izolata 271-22 (Acc. No. OR486263) ustanovljena je sličnost od 99,5-100% sa preko 100 sekvenci izolata B. cinerea poreklom sa različitih biljaka i iz različitih delova sveta deponovanih u GenBank bazi podataka, potvrđujući identifikaciju na osnovu morfoloških osobina. Do sada je B. cinerea u Srbiji opisana kao prouzrokovač oboljenja vinove loze, kupusa, zelene salate, pasulja, brokolija, ciklame, jagorčevine, ljubičice, jagode, maline, kupine i drugih biljaka. U ovom radu konvencionalnim i molekularnim metodama potvrđeno je da je B. cinerea patogen ruže, prouzrokujući simptome sušenja listova i pupoljaka, što može značajno da smanji prinos a naročito kvalitet proizvedenih cvetova.", publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023.", title = "Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji", pages = "40-39" }
Vojvodić, M., Vuković, L., Kovačević, D., Grkinić, M., Knežević, I.,& Bulajić, A.. (2023). Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji. in Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023. Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 39-40.
Vojvodić M, Vuković L, Kovačević D, Grkinić M, Knežević I, Bulajić A. Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji. in Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023.. 2023;:39-40..
Vojvodić, Mira, Vuković, Luka, Kovačević, Dušica, Grkinić, Miljan, Knežević, Isidora, Bulajić, Aleksandra, "Etiologija prouzrokovača sušenja listova i pupoljaka ruže u Srbiji" in Zbornik rezimea: XVII simpozijum o zaštiti bilja, Zlatibor, 27. - 30. novembar 2023. (2023):39-40.