Perišić, Vesna

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-4220-826X
  • Perišić, Vesna (1)
Projects

Author's Bibliography

Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice

Perišić, Vladimir; Perišić, Vesna; Luković, Kristina; Bratković, Kamenko; Zečević, Veselinka; Babić, Snežana; Matković Stojšin, Mirela

(Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Perišić, Vladimir
AU  - Perišić, Vesna
AU  - Luković, Kristina
AU  - Bratković, Kamenko
AU  - Zečević, Veselinka
AU  - Babić, Snežana
AU  - Matković Stojšin, Mirela
PY  - 2022
UR  - https://intam.institut-tamis.rs/handle/123456789/227
AB  - Hlebna pšenica je jedna od najzastupljenijih ratarskih vrsta, čiji je nivo i stabilnost prinosa veoma važan za prehrambenu sigurnost Republike Srbije. U radu je ispitivana stabilnost ekspresije prinosa zrna 15 genotipova ozime hlebne pšenice u različitim agroekološkim uslovima Srbije, korišćenjem AMMI modela i GGE-biplot analize. Cilj je bio da se utvrdi koja od primenjenih analiza je superiornija u identifikaciji najpoželjnijih genotipova za gajenje u datim sredinama. Analiza varijanse je pokazala da genotip i interakcija genotip-sredina (G×E) predstavljaju veoma značajan izvor varijabilnosti pri ekspresiji prinosa zrna. AMMI i GGE analize su dale slične rezultate, pa je nesporan zaključak da je neophodno višelokacijske oglede, pored analizom varijanse koja se najćešće rutinski koristi, analizirati i jednim od ova dva modela, koji kombinuju analizu varijanse i PCA analizu. AMMI analiza je jednostavnija za interpretaciju i bliža je agronomskom konceptu poimanja ogleda, dok je GGE analiza kompleksnija i jasnija za interpretaciju gde ko pobeđuje, odnosno za definisanje usko prilagođenih genotipova datim sredinama. Tako G11, kao genotip sa najvećim prosečnim prinosom je usko prilagođen lokaciji Sombor, pa se prevashodno može preporučiti toj lokaciji ali i lokaciji 2 (Kruševac), dok se genotipovi skromnijih zahteva (G2) pre mogu preporučiti za gajenje u lokaciji 1 (Kragujevac), koja se odlikuje lošijim zemljištem i manjom količinom i lošijim rasporedom padavina.
AB  - Bread wheat is one of the most represented field crops whose level and stability of yield is very important for the food security in Republic Serbia. In the paper was investigated stability of yield expression of 15 winter bread wheat genotypes in different agroecological conditions of Serbia, using the Additive main effects and multiplicative interaction (AMMI) model and GGE-biplot method of analysis. Aim of investigation was to determine which of applied analysis is superior in identification of the most desirable genotypes for cultivation in given environments. Analysis of variance showed that genotype and genotype-environment (G×E) interaction represent highly significant sources of variability in expression of grain yield. AMMI and GGE analyses were point out similar results and an indisputable conclusion is that multienvironment trials, besides routine usage of analysis of variance, must be analized with one of this two models, which combine analysis of variance and PCA analysis. AMMI analysis is simpler for interpretation and closer to the concept of view of the agronomical trial, while GGE analysis is more complex and gives more precise interpretation of "which-won-where", i .e. for defining of narrowly adapted genotypes in given environments. Thus, G11 as the genotype with highest average yield is narrow adapted to the environment Sombor and can be recommended, as well as in the environment 2 (Kruševac), while genotypes with modest requests (G2) rather can be recommended for cultivation in the environment 1 (Kragujevac), which is characterized by less fertile soil and a smaller amount and uneven distribution of precipitation.
PB  - Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd
T2  - Selekcija i semenarstvo
T1  - Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice
T1  - Stability of grain yield performance of winter wheat genotypes
EP  - 60
IS  - 2
SP  - 52
VL  - 28
DO  - 10.5937/SelSem2201052P
UR  - conv_73
ER  - 
@article{
author = "Perišić, Vladimir and Perišić, Vesna and Luković, Kristina and Bratković, Kamenko and Zečević, Veselinka and Babić, Snežana and Matković Stojšin, Mirela",
year = "2022",
abstract = "Hlebna pšenica je jedna od najzastupljenijih ratarskih vrsta, čiji je nivo i stabilnost prinosa veoma važan za prehrambenu sigurnost Republike Srbije. U radu je ispitivana stabilnost ekspresije prinosa zrna 15 genotipova ozime hlebne pšenice u različitim agroekološkim uslovima Srbije, korišćenjem AMMI modela i GGE-biplot analize. Cilj je bio da se utvrdi koja od primenjenih analiza je superiornija u identifikaciji najpoželjnijih genotipova za gajenje u datim sredinama. Analiza varijanse je pokazala da genotip i interakcija genotip-sredina (G×E) predstavljaju veoma značajan izvor varijabilnosti pri ekspresiji prinosa zrna. AMMI i GGE analize su dale slične rezultate, pa je nesporan zaključak da je neophodno višelokacijske oglede, pored analizom varijanse koja se najćešće rutinski koristi, analizirati i jednim od ova dva modela, koji kombinuju analizu varijanse i PCA analizu. AMMI analiza je jednostavnija za interpretaciju i bliža je agronomskom konceptu poimanja ogleda, dok je GGE analiza kompleksnija i jasnija za interpretaciju gde ko pobeđuje, odnosno za definisanje usko prilagođenih genotipova datim sredinama. Tako G11, kao genotip sa najvećim prosečnim prinosom je usko prilagođen lokaciji Sombor, pa se prevashodno može preporučiti toj lokaciji ali i lokaciji 2 (Kruševac), dok se genotipovi skromnijih zahteva (G2) pre mogu preporučiti za gajenje u lokaciji 1 (Kragujevac), koja se odlikuje lošijim zemljištem i manjom količinom i lošijim rasporedom padavina., Bread wheat is one of the most represented field crops whose level and stability of yield is very important for the food security in Republic Serbia. In the paper was investigated stability of yield expression of 15 winter bread wheat genotypes in different agroecological conditions of Serbia, using the Additive main effects and multiplicative interaction (AMMI) model and GGE-biplot method of analysis. Aim of investigation was to determine which of applied analysis is superior in identification of the most desirable genotypes for cultivation in given environments. Analysis of variance showed that genotype and genotype-environment (G×E) interaction represent highly significant sources of variability in expression of grain yield. AMMI and GGE analyses were point out similar results and an indisputable conclusion is that multienvironment trials, besides routine usage of analysis of variance, must be analized with one of this two models, which combine analysis of variance and PCA analysis. AMMI analysis is simpler for interpretation and closer to the concept of view of the agronomical trial, while GGE analysis is more complex and gives more precise interpretation of "which-won-where", i .e. for defining of narrowly adapted genotypes in given environments. Thus, G11 as the genotype with highest average yield is narrow adapted to the environment Sombor and can be recommended, as well as in the environment 2 (Kruševac), while genotypes with modest requests (G2) rather can be recommended for cultivation in the environment 1 (Kragujevac), which is characterized by less fertile soil and a smaller amount and uneven distribution of precipitation.",
publisher = "Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd",
journal = "Selekcija i semenarstvo",
title = "Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice, Stability of grain yield performance of winter wheat genotypes",
pages = "60-52",
number = "2",
volume = "28",
doi = "10.5937/SelSem2201052P",
url = "conv_73"
}
Perišić, V., Perišić, V., Luković, K., Bratković, K., Zečević, V., Babić, S.,& Matković Stojšin, M.. (2022). Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice. in Selekcija i semenarstvo
Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd., 28(2), 52-60.
https://doi.org/10.5937/SelSem2201052P
conv_73
Perišić V, Perišić V, Luković K, Bratković K, Zečević V, Babić S, Matković Stojšin M. Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice. in Selekcija i semenarstvo. 2022;28(2):52-60.
doi:10.5937/SelSem2201052P
conv_73 .
Perišić, Vladimir, Perišić, Vesna, Luković, Kristina, Bratković, Kamenko, Zečević, Veselinka, Babić, Snežana, Matković Stojšin, Mirela, "Stabilnost prinosa zrna genotipova ozime pšenice" in Selekcija i semenarstvo, 28, no. 2 (2022):52-60,
https://doi.org/10.5937/SelSem2201052P .,
conv_73 .
2